Za potrebe čišćenja komunalnih otpadnih voda grada Pazina i tehnoloških otpadnih voda, priključene industrije te otpadnih voda iz septičkih jama, 2005. godine izgrađen je biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, a pušten je u probni rad 6. rujna 2005. godine.
Uređaj je smješten na istočnoj strani dotoka gradske kanalizacije iz tunela prema
sjeveru .
Kapacitet uređaja za pročišćavanje je 7000 PE (ekvivalent stanovnika).
Uređaj za pročišćavanje zasniva se na tehnologiji biološke naprave za pročišćavanje s povratkom aktivnog mulja i biološkoj eliminaciji dušika.

TEMELJNE ZNAČAJKE RADA UREĐAJA SU SLJEDEĆE:

1. Grubo i fino mehaničko pročišćavanje otpadnih voda sa egalizacijom

Sirova otpadna voda pritječe na uređaj za pročišćavanje kroz dotočni kanal s grubim mehaničkim rešetkama, gdje se odstranjuje veći kruti otpad. Djelomično mehanički pročišćena otpadna voda ulazi na vrlo finu automatsku rotacionu rešetku sa kompaktiranjem i ispiranjem sitnijeg otpada (oko 8 mm). Pijesak i masnoće iz otpadne vode izdvajaju se u mastolovu i pjeskolovu. Otpad s grube i fine automatske rešetke, te pijesak iz pjeskolova zbrinjavaju se na gradskom odlagalištu otpada.
Fino mehanički pročišćena otpadna vode iz kompaktnog uređaja (sito, pjeskolov i mastolov) upuštaju se u poseban armirano-betonski bazen, gdje se vrši egalizacija tj. ujednačenje opterećenja i retencioniranje vršnih dotoka. U egalizacijski se bazen upuštaju i muljne vode iz zgušćivača mulja i strojne dehidracije mulja. Bazen je opremljen sustavom tlačne aeracije na dnu, putem koje se vrši miješanje otpadne vode u svrhu sprječavanja i prekidanja anaerobnih procesa.
Iz egalizacionog bazena voda se pomoću crpki i pripadajućeg tlačnog cjevovoda tlači u središnji cilindar biološkog bloka.

2. Biološko pročišćavanje otpadnih voda

Predviđen biološki dio sastavljaju bazeni za nitrifikaciju i denitrifikaciju. U središnji armirano-betonski cilindar kombi bazena tlačnim se cjevovodima dovodi egalizirana i fino mehanički pročišćena otpadna voda i aktivni povratni mulj. U ovom se bazenu vrlo brzo uspostavlja anoksično stanje. Bakterije aktivnog mulja odgovorne za denitrifikaciju počinju trošiti kisik iz prisutnih nitrata u egaliziranoj sirovoj otpadnoj vodi i mulju, pri čemu se izdvaja dušik u plinovitom stanju i uz pojačano mješanje sadržaja u cilindru otplinjava se u atmosferu tj. vrši se denitrifikacija dušičnih spojeva. U središnjem cilindru odvija se i I. stupanj pojačane bološke eliminacije fosfornih spojeva . Iz anoksičnog dijela voda otječe u bioaeracijski bazen u kojem se vrši finalno biološko pročišćavanje, pretežno aerobna stabilizacija mulja, nitrifikacija dušičnih spojeva i finalna pojačana biološka eliminacija fosfora (50-75%). Osim toga, u bazenu se vrše i oksidacija organskih spojeva sa oslobađanjem energije i CO2, te oksidacija aktivnog mulja u mineralni mulj sa oslobađanjem energije i CO2. Sve navedeno se vrši putem aerobnih mikroorganizama (aktivnog mulja) uz umjetno unošenje potrebne količine kisika pomoću aeracijskih grana sa suvremenim membranskim aeratorima. Potrebna količina kisika se unosi upuhivanjem komprimiranog zraka proizvedenog na puhalima smještenim u kompresorskoj stanici. Regulacija unosa potrebne količine zraka vrši se automatski putem procesora, a prema mjerenim podatcima koncentracije otopljenog kisika putem O2-sonde.Nakon određenog vremena zadržavanja u bioaeracijskom bazenu smjesa očišćene otpadne vode i bioaktivnog mulja odvodi se iz bioaeracijskog bazena sa dna preko pripadajućeg površinskog preljeva na vanjskom obodu u sabirno okno te dalje sifonskim cjevovodima u središnju razdjelnu građevinu sekundarne taložnice. U središnjoj razdjelnoj građevini dolazi i do direktnog taloženja dijela najtežeg aktivnog mulja u lijevak središnjeg muljnog udubljenja i do završnog otplivavanja preostalog dušika.
Finalno razdvajanje pročišćene otpadne vode i mulja vrši se u preostalom vanjskom prstenu taložnice u kojem se uspostavlja pretežno horizontalno strujanje ka preljevnim konzolnim žljebovima na vanjskom obodu taložnice.
Pročišćena i izbistrena otpadna voda preljeva se preko preljevnog praga u odvodni žlijeb odakle se cjevovodom odvodi i upušta u izlazni kontrolno-mjerni žlijeb u kojem su ugrađeni kontrolno-mjerni instrumenti kao što su mjerač protoke, mjerač pH vrijednosti i O₂-sonda. Iz sekundarne taložnice se mulj vraća u biološki stupanj u svrhu održavanja potrebne koncentracije aktivnog mulja u bioaeracijskom bazenu.
U procesu biološkog pročišćavanja dolazi i do nastanka viška mulja koji se usmjeruje
ka klasičnom gravitacijskom zgušćivaču i spremištu viška sekundarnog mulja.

3. Obrada mulja

U zgušćivaču se višak aktivnog mulja gravitacijski ugušćuje. Ugušćeni mulj se sa dna zgušćivača povremeno crpi direktno u centrifugu. U svrhu pospješivanja efekata dehidracije u tlačni cjevovod za dovod zgušćenog mulja u centrifugu injektira se odgovarajuća otopina flokulanta putem dozirnih crpki iz posebnog rezervoara sa pripremljenom otopinom flokulanta. Dehidrirani mulj se ispušta iz centrifuge na opremu za finalnu obradu mulja pomoću negašenog vapna i na taj se način dodatno stabilizira i ukrućuje te se kao takav odvozi. Izdvojena se muljna voda s centrifuge i zgušćivača vraća preko egalizacijskog bazena na ponovno biološko pročišćavanje.